Buduće mame, kada saznaju da su trudne, odmah se raspituju o hrani koje će goditi njihovoj bebi, ali i o načinu kako da ne dobiju višak kilogram. Jedna od namirnica koja je obavezna jesu žitarice. Ipak, i tu treba povesti računa – ako zaista želite kvalitetnu ishranu, odlučite se za proizvode koje čine cela zrna žitarica.
ZAŠTO CELA ZRNA ŽITARICA?
Prirodni sastojci pšenice optimalno se iskorišćavaju samo ukoliko se ona upotrebljava kao celo zrno, tvrde stručnjaci. Ovo je važno, jer se obezbeđuje dovoljna količina folne kiseline. Ona utiče na to da se kod deteta izbegnu neurološki defekti. Opna ovog zrna sadrži sve hranjive materije neophodne za razvoj, rast i održavanje organizma.
Ugljeni hidrati | 70.7 % |
Belančevine | 10.2 % |
Masti | oko 2 % |
Vitamini | B1, B2, B3, E, D, K |
Minerali | Fosfor, kalijum, gvožđe, bakar, magnezijum, cink, kalcijum |
Dijetna vlakna |
OBROCI
Organizam trudnice zahteva 400 g folne kiseline dnevno. Ovo se teško dostiže samo ishranom, pa treba koristiti i odgovarajuće dodatke. Ipak, važno je i na koji način i u kojoj količini ćete unositi proizvode koje čine cela zrna žitarica, pre svih drugih.
Jedan od savet je da trudnica jede šest, a ako je veoma fizički aktivna, čak 11 obroka hleba, pirinča, testenine i drugih žitarica. Da ne bude zabune, jedna porcija defiiše se kao: kriška hleba, šoljica sirovih žitarica u zrnu, pola šoljice kuvane testenine ili pirinča.
Drugo mišljenje je da bi žitarice trebalo uvrstiti tri puta dnevno. U to ulaze crni hleb, ražani tost, makarone i špagete, i to 60 g i 45 g. Jednom dnevno preporučuje se pirinač (50 g), a za večeru obavezno integralne pahuljice (45 g).
Sa treće strane stiže poruka da se izbegava takozvani beli hleb, odnosno hleb od belog brašna. Radije birajte peciva i testenine bogate onim što nude cela zrna žitarica. Takođe, dva puta nedeljno uživajte u neglaziranom pirinču, koji je najbolji izvor prehrambenih vlakana, ali i koji sprečava čest zatvor tokom trudnoće.